|
Amenemhet I,
osnivač XII egipatske dinastije, vladao pedeset
godina. Poduzimao vojne pohode u Nubiju, podignuo
utvrde na sjeveroistočnim granicama Egipta, imao plaćeničku
vojsku. Premjestio prijestolnicu u okolicu Memfisa i
podignuo Amonov hram u Tebi.
Amenemhet III,
egipatski faraon iz XII dinastije vladao od 1438. pr.
kr. do 1797. pr. kr. U Faiyumu, na lijevoj obali Nila,
dao izgraditi rezervoar, kojim se reguliralo
navodnjavanje okolice Memfisa i Donjeg Egipta.
Amenofis I,
egipatski faraon iz XVIII dinastije, vladao od 1527.
pr. kr. do 1506. pr. kr. Reorganizirao državu, koju
je njegov otac Amasis I, oslobodio od Hiksa, stvorio
jaku vojsku, pokorio Nubiju, izagnao Libijce iz
Gornjeg Egipta i poduzeo pohod u Siriju.
Amenofis II,
egipatski faraon iz XVIII dinastije, vladao od 1438.
pr. kr. do 1412. pr. kr. Na početku svog vladanja ugušio
ustanak u Siriji.
Amenofis III,
egipatski faraon iz XVIII dinastije, vladao od 1402.
pr. kr. do 1364. pr.kr. Njegovo vladanje označuje
mirno i konstruktivno razdoblje egipatske povijesti. U
to vrijeme podignuti su najljepši egipatski hramovi.
Amenofis IV,
egipatski faraon iz XVIII dinastije, vladao od 1364.
pr. kr. do 1347. pr. kr. Da bi uništio moć svećenika
tebanskog boga Amona, izvršio religijsku reformu i za
vrhovno božanstvo proglasio Atona, zatvorio hramove
drugih bogova, svoje ime promijenio u Ehnaton («onaj
koji se sviđa Atonu»), a prijestolnicu premjestio u
novoosnovani grad Ahetaton («Atonov horizont» danas
ruševine kod Tell el Amarne). Zauzet unutrašnjim
reformama, nije se mogao baviti az. krajevima svoje države,
koji su se upadom Hetita, počeli odvajat od Egipta.
Nakon smrti Amenofisa IV ponovno je uspostavljen kult
boga Amona.
Hatšepsut
prva egipatska vladarica vladala je od 1490. pr kr. do
1468. pr. kr. Kći Tutmosisa III najprije je
regentkinja, a onda samostalna vladarica, sve dok nije
bila svrgnuta. Njezin hram nalazio se u
Deir-el-Bahrijur. Za njezina vladanja organizirana je
velika trgovačka ekspedicija u zemlju Punt (možda
obala današnje Somalije).
Tutankhamon
egipatski vladar XVIII dinastije; vladao od 1347. pr.
kr. do 1339. pr. kr. Monoteističku vjersku reformu
koju je proveo njegov tast Amenofis IV morao je uinuti
pod pritiskom svećenstva. Za njegova vladanja
prijestolnicom opet postaje Teba. Tutankhamonovu
grobnicu u Dolini kraljeva kod Luxora otkrio je
engleski egiptolog Howard Carter 1922. Bila je za
razliku od drugih faraonskih grobnica gotovo netaknuta
od pljačkaša; zbog toga je golemo njeno značenje za
poznavanje materijalne kulture Egipta XIV st. Uklesana
je u stijeni. Iz hodnika se ulazi u predsoblje, a iz
njega u dvoranu sa sarkofagom, oslikanu zidnim slikama
s tematikom posmrtnog kulta. Uz tu dvoranu nalaze se
dvije prostorije za grobne priloge. Faraonova mumija
bila je iskićena bogatim nakitom i imala je zlatnu
masku na licu. Pored nakita, u grobnici je pronađen
golem broj drugih vrijednih nalaza (alabastrene
posude, plastika, ležaljke, stoice, škrinje itd.)
Kleopatra
VII, egipatska kraljica iz dinastije Ptolomejevića;
r. 69. pr.kr. u. 30. pr. kr. Vladala od 51. pr.kr. Počela
je vladati kao suvladar svoga brata i muža Ptolomeja
XIII, koji je međutim kasnije sam zavladao. Julije
Cezar, pobijedivši Ptolomeja, Vratio je Kleopatri
prijestolje. Ona se nato udala za svoga drugog brata
Ptolomeja XIV, kome je prepustila vladanje, jer je u
međuvremenu postala ljubavnica Cezarova koji ju je
odveo u Rim od 46. pr. kr. do 44. pr. kr. Kada se
vratila u Egipat dala je ubiti Ptolomeja da bi za
suvladara uzela Cezariona sina Cezarova. Kasnije je
bila ljubavnica Marka Antonija. U bitki protiv
Oktavijana bila je na strani Marka Antonija ali kaa je
vidjelan da gubi bitku vratila se u Egipat. Za njom je
otišao i Antonije ali kada je stigao rekli su mu da
se ubila i onda si je oduzeo život. Kada je Oktavijan
stigao u Egipat Kleopatra ga je pokušala zavesti ali
nije uspjela. Rekla je slugama da joj u krevet stave
otrovnu zmiju da je usmrti jer bi je inače Oktavijan
u Rimu prikazao kao ratni plijen. Kasnije je Egipat
postao rimska provincija
.
|
|
|
